Robinia pseudoacacia L. – bagrem (akacija)
SISTEMATIKA VRSTE
CARSTVO: Plantae
KOLJENO: Magnoliophyta
RAZRED: Magnoliopsida
RED: Fabales
PORODICA: Fabaceae
ROD: Robinia
VRSTA: Robinia pseudoacacia L.
KARAKTERISTIKE
- listopadno drvo koje raste u visinu do 25 m, a u debljinu 90 cm
- list se sastoji od 9 do 25 eliptičnih, slabije dlakavih 3-5 cm dugih liski
- cvjetovi su bijeli i mirisavi, u grozdovima dugim 20 cm
- cvjeta u svibnju, poslije listanja, oprašivanje vrše kukci, a nakon toga dolazi do formiranja plodova
- plodovi su plosnate, viseće mahune koje mogu biti duge od 5 do 10 cm, unutar svake mahune nalazi se 5 do 10 malih smeđih sjemenki bubrežastog oblika
- optimalna zrelost se postiže oko 30 godine života
- drvo je žuto-smeđe boje i tvrdo, odlično je za ogrjev, gori polako, s jedva vidljivim dimom i postiže visoke temperature gorenja
- drvo je odlično i za izradu različitih predmeta
- odličan je za pošumljavanje ogoljenih područja te klizišta jer ima dobro razvijen korijen koji učvršćuje zemljište
- budući da preko korijenja veže dušik u tlu, može se saditi i za poboljšavanje kvalitete tla
RAZMNOŽAVANJE
- brzo raste i lako se razmnožava
- razmnožavati se može sjemenom, reznicama ili proizvedenim presadnicama
- sjeme se može skupljati kroz cijelu zimu, a otrgnute mahune bagrema suše se na suncu ili uz pomoć nekog drugog izvora topline
RASPROSTRANJENOST
- porijeklom je s jugoistoka SAD-a, ali se s vremenom proširio i na područje Sjeverne Amerike te Europe i Azije
- u Europi se prvi put pojavio 1601. godine kada je francuski vrtlar Jean Robin donio sjemenke bagrema iz Virginije i posadio ih u botaničkom vrtu u Parizu
- Sjeverna Amerika, Europa, Azija
- dobro se prilagođava različitim uvjetima pa ga je moguće pronaći u različitim staništima
JESTIVOST I OTROVNOST
- BAGREMOV MED – izrazito je svijetle žute boje, blaga ugodna mirisa i okusa, lagan i ukusan, ubraja se u najcjenjenije vrste meda
- mjesecima ostaje u tekućem stanju i vrlo sporo kristalizira, zato što u sastavu sadrži više fruktoze od glukoze
- od cvjetova se u Rusiji radi vino i marmelada
- ljekovitost – u narodnoj medicini kora, listovi i cvjetovi se koriste kod liječenja: prehlade, gripa, grčeva u želudcu, protiv gastritisa, čira, povišene kiseline u želudcu, za bolje lučenje žuči
- svi dijelovi bagrema su otrovni, osim cvjetova
- stabljika je nejestiva
- barem polutermički obrađene sjemenke su jestive
- kora je posebno otrovna, a naročito za konje i perad: ako konj pojede dijelove bagrema, nakon sat vremena, javljaju se simptomi proljeva, slabosti, srčane aritmije, abdominalni bolovi i depresija, potrebno je hitno pozvati veterinara
ZANIMLJIVOSTI
- po vrtlaru Jeanu Robinu je nazvan rod bagrema (Robinia), a naziv vrste (pseudacacia) dolazi od grčkih riječi ak – oštar ili akakia – trnovito stablo, dok prefiks pseudo ovdje označava sličnost bagrema s pravim stablom akacije
- bagrem još odavno ima široku primjenu i velik ekološki, ekonomski i društveni značaj
- zbog flavonoida, bagremovo drvo može preživjeti i 100 godina pod zemljom
KOORDINATE: 45,74403° S, 16,61175° I
IZVORI:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Obi%C4%8Dni_bagrem
