Betula pendula Roth. – obična, viseća, bijela breza
SISTEMATIKA VRSTE
Carstvo: Plantae
Koljeno: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fagales
Porodica: Betulaceae
Rod: Betula
Vrsta: Betula pendula Roth.
KARAKTERISTIKE
- listopadno drvo, dosegne visinu do 20 m, a u debljinu do 60 cm, deblo je vitko
- korijenov sustav je dubok, ima jako razgranate bočne žile
- kora je na mladim granama glatka i bijela, guli se u tankim, vodoravnim trakama i u starosti postaje tvrda, debela, nepravilna i gruba a pogotovo u podnožju stabla i crna
- grane su viseće, mlade grane su crvenkastosmeđe, malo ljepljive, gusto prekrivene bradavičastim nakupinama
- pupovi su ljepljivi, usko jajasti, ušiljeni, dugi 3-8 mm, prekriveni brojnim zelenkastosmeđim do crvenosmeđim ljuskama zaobljenog vrha, postrani su slične veličine kao vršni i odstoje od grane
- listovi su naizmjenični, u početku ljepljivi, na obje strane goli, dugi 3,5-7 cm, široki 2-4 cm, trokutasti s dvostruko pilastim rubovima i na vrhu snažno zašiljenim, nalaze se na golim, oko 2-3 cm dugim peteljkama koje su smještene na dugačkim, tankim, obješenim grančicama
- cvjetovi su jednodomni, skupljeni u resama, muški cvjetovi stvaraju se tijekom jeseni u početku na uspravnim, kasnije na visećim resama dužine 10 cm i nemaju dršku, rahlo su raspoređeni
- ženski cvjetovi dužine 2-4 cm javljaju se u uspravnim resama i drškama dugima oko 2 cm ali tek u proljeće, cvjetovi su im zbijeni, salijeću ih pčele koje skupljaju pelud i propolis
- nakon oprašivanja vjetrom stvaraju se plodovi, okriljeni jednosjemeni oraščići dugi oko 2 mm koji dozrijevaju u srpnju i kolovozu
RASPROSTRANJENOST
- rasprostranjena je u sjevernoj, južnoj i zapadnoj Europi te u dijelovima Azije
- česta je u našim mezofilnim šumama te u nasadima i parkovima
- nalazimo je od brežuljkastog pojasa do 1900 m nadmorske visine, na svježim, pjeskovitim, glinenastim i kamenitim, kiselim tlima siromašnim hranjivim tvarima
RAZMNOŽAVANJE
- sjemenom i vegetativno reznicama
JESTIVOST
- mladi listovi i lisni pupoljci su jestivi, sakupljaju se u rano proljeće čim se formiraju, mogu se osušiti, samljeti i u prah i koristiti kao dodatak prehrani
- osušenim listovima i grančicama može se aromatizirati ocat za salate
- rese, sjemenke i unutrašnji dio kore također su jestivi, oni se suše, samelju u brašno i peku kao kruh
OTROVNOST
- nije otrovna
UPOTREBA
- od listova se rade ekstrakti za njegu kose
- kao i vrbina kora zbog sadržaja salicilne kiseline, koristila se za ublažavanje bolova i umanjivanja groznice
- u službenoj fitoterapiji danas se koriste listovi koji djeluju kao snažan diuretik i antiseptik, potiču mokrenje 5-6 puta više od prosjeka, djeluju kao dezinficijens mokraćnih putova te tako pomažu kod bolesti bubrega, mjehura, mokraćnog kamenca kao i kod drugih bolesti (giht) gdje poticanje mokraće ima povoljnog utjecaja
- najbolje ih je koristiti svježe no za kasniju upotrebu suše se na tamnom i suhom mjestu raspoređeni u tankom sloju
- 2 čajne žličice listova prelije se šalicom kipuće vode, ostavi poklopljeno 10 minuta, procijedi i pije tijekom dana u malim gutljajima između obroka
- pivo od breze (engl. birch beer), je bezalkoholni napitak koji se proizvodi od brezine kore i biljnih ekstrakata
KOORDINATE: 45,74412° N, 16,61172° E
IZVORI:
