Bijeli bor

Pinus sylvestris L. – šumski, bijeli bor 

SISTEMATSKE VRSTE

  • Carstvo: Plantae 
  • Koljeno: Pinophyta 
  • Razred: Pinopsida 
  • Red: Pinales 
  • Pirodica: Pinaceae 
  • Rod: Pinus 
  • Vrsta: Pinus sylvestris L. 

KARAKTERISTIKE

  • naraste do 35 metara visine, deblo mu je do 1 metar široko
  • krošnja je svijetlozelena i rijetka u starijim stablima zbog ogoljenog debla, grane su pršljenasto raspoređene
  • korijen je snažan s izraženom žilom srčanicom koja prodire duboko u tlo, tvori i brojne bočne korijene
  • kora je u mladosti tanka i crvenkastosmeđa a starenjem postaje sivosmeđa, debela i ispucala u tamno obrubljene ploče, na vrhu i na granama kora i kasnije ostaje crvenkastosmeđa
  • pupoljci su jajasti, zaobljeni ili kratko ušiljeni, prekriveni svijetlim do tamnosmeđim ljuskama, smolasti, dugi 6-12 mm
  • iglice su smještene u kiticama po dvoje, poluvaljkaste su, spljoštene, uvijene, gipke, bodljasto ušiljene, duge 4-7 cm, širok 2 mm, na stablu ostaju 2-3 godine
  • cvate od travnja do lipnja, muški cvjetovi su žuti, jajasti, dugi do 1 cm, skupljeni u 3-8 cm dugim nakupinama, ženski češeri su na dršku, dugi 3-8 cm, široki 2-3 cm, drvenasti, u početku crvenkastoljubičasti i uspravni, kasnije posmeđe i budu povinuti unazad, dozrijevaju u listopadu iduće godine, otpadaju u proljeće treće godine
  • sjemenke su tamnosmeđe, duge 3-4 mm, krilce je 3-4 puta duže od sjemenke
  • uzgaja se i sadi kao ukrasno stablo, razvijeno je više kultivara
  • stabla traže sunčano stanište, ne podnose sjenu, otporna su na mraz, sušu, zimske studeni i zagađenja, uspijevaju i na siromašnijim tlima
  • rastu uobičajeno 150-300 godina iako postoje zabilježeni primjerci na području Švedske i Norveške koji su stariji od 700 godina
  • drvo je dobre kvalitete, pogodno za obradu i različitu primjenu te ima veliki privredni značaj

RASPROSTRANJENOST

  • prirodno je široko rasprostranjen na području Europe i Sjeverne Azije, od zapadne Europe do istočnog Sibira, juga do Kavkaza i Anatolije, te sjevera do unutar Arktičkog kruga u Fennoscandiji, na sjeveru svog područja javlja se od razine mora do 1,000 m/nm, dok je na jugu svog područja planinsko stablo, koje raste na 1,200–2,600 m/nm, negdje tvori čiste sastojine
  • u Hrvatskoj je ovo autohtona vrsta drveća u pojasu srednjih i viših mezofitskih šuma
  • raste na različitim vrstama tla, na suhoj, pješčanoj ili kamenitoj i najčešće vapnenačkoj podlozi, također na siromašnim i kiselim tlima

RAZMNOŽAVANJE

  • razmnožava se sjemenom koje lako klije ili u uzgoju vegetativno cijepljenjem
  • brzo raste u mladosti

LJEKOVITOST

  • bijeli bor kao i ostale biljke iz porodice  Pinaceae gotovo svi u svom sastavu imaju eterična ulja koja djeluju povoljno na respiratorni sustav 
  • u tu svrhu koriste se iglice, smola, češeri i kora drveta, borove iglice, to jest njegovi listovi koji su bogati vitaminom C
  • boravak i šetnja borovom šumom pomažu osobama koje imaju problema s dišnim organima i štitnjačom, zato je dobro u borovoj šumi duboko disati i izventilirati svoja pluća
  • čaj od borovih iglica vrlo je ugodnog mirisa i okusa, a samo jedna do dvije šalice dnevno dovoljna je za izlučivanje nakupljene sluzi u dišnim organima
  • ponekad je dovoljno udisati paru od borovih iglica kako bi se ublažila prehlada i razbila sluz u plućima
  • smola bora služi za liječenje rana, kožnih oboljenja i reumatizma, skuplja se  nožićem na mjestu oštećenja kore gdje se smola luči 
  • smola je puna vitamina A, D, K, E, bakra, kalcija, cinka, mangana, kobalta, željeza, joda
  • terpentin, sastojak iz smole bora ima umirujuća svojstva te liječi nesanicu
  • melemom od borove smole liječi se upala pluća i bol u koljenima i mišićima jer ubrzava cirkulaciju i time smanjuje bol 
  • poznati pripravak bora je sirup od mladih borovih iglica koji liječi kašalj, bronhitis, prehladu, pušačima pomaže kod iskašljavanja

KOORDINATE: 45,74403°S, 16,61053°I

IZVORI: