Vinova loza – DRVOKOD

Vitis vinifera ssp. vinifera L. – vinova loza

SISTEMATIKA VRSTE

Carstvo: Plantae

Koljeno: Magnoliophyta

Razred: Magnoliopsida

Red: Vitales

Porodica: Vitaceae

Rod: Vitis

Vrsta: Vitis vinifera ssp. vinifera L. – vinova loza

KARAKTERISTIKE

biljka je trajna penjačica, izrastanjem se oblikuje u grm a visina joj varira između 5 i 15m, dugački izdanci koji se razvijaju iz osnovnih mladica, razlikuju se od kratkih koji se razvijaju iz pazuha listova
crveno-smeđe ili tamnožute izbrazdane grane penju se po drveću ili grmlju pomoću vitica
na starim biljkama kora se uzdužno ljušti
korijen je dobro razvijen, dubok
listovi su dugi 7-15 cm, različitih oblika i različite zelene boje što ovisi o sorti vinove loze, urezani na nekoliko režnjeva, grubo nazubljenih rubova, smješteni na dugačkim peteljkama, naličje im je zeleno, na naličju su prekriveni vunastim dlačicama, kod određenih kultivara dolaskom jeseni dobivaju crvenkastu boju
cvjetovi su mali, dvospolni, pravilni, žućkasto-zeleni, skupljeni u grozdove, traju samo nekoliko dana u lipnju ili srpnju, vrlo su mirisni, posjećuju ih pčele koje sakupljaju nektar i cvjetni prah, a također sišu i sok zrelih, raspuknutih plodova čime sprječavaju njihovo truljenje
plodovi su okruglaste bobe slatko-kiselkastog okusa i žute, tamnocrvene boje ovisno o sorti, dozrijevaju u kolovozu, rujnu ili listopadu, svaka boba sadrži po 2-3 sjemenke, bobe su skupljene u obliku grozda

RASPROSTRANJENOST

rasprostranjena je na području Dalekog istoka sve do srednje Europe, uzgaja se u Aziji, Europi, Africi, Južnoj i Sjevernoj Americi, Novom Zelandu, Australiji, a može je se naći čak i u nekim južnim dijelovima Sibira
danas se uzgaja po čitavom svijetu i tijekom uzgoja nastao je ogroman broj sorti, čak do 10 000, samo u Hrvatskoj postoji oko 130 autohtonih vrsta

RAZMNOŽAVANJE

reznicama odrvenjenih jednogodišnjih lastara skinutih sa čokota poslije obavljene rezidbe u jesen
reznicama zelenih lastara koje se koriste se u sezoni porasta za brzo razmnožavanje loze
kalemljenje ili cijepljenje se koristi u vinogradima kada je potrebna odgovarajuća podloga za otpornost na bolesti/štetočine, ovo je najčešći način podizanja vinograda
položnice se često koriste za popunjavanje praznih mjesta u redu vinograda ili popunjavanje čokota na okućnici
razmnožavanje sjemenkama se ne koristi za komercijalno razmnožavanje jer se iz sjemenke dobije nova biljka, a ne ista sorta

JESTIVOST

plod se može koristiti svjež, sušen te prerađen u voćne sokove ili alkohol, najpoznatiji proizvod ploda vinove loze je vino
grozdovi osim što su ukusni i osvježavajući u svježem stanju, suše se čime se dobivaju popularne grožđice koje su ukusan i zdrav dodatak pahuljicama za doručak ili raznim kolačima
od listova se prave smotuljci slično kao što se radi i sarma

LJEKOVITOST

listovi su ljekoviti, naročito oni koji imaju vatrenocrvenu boju jer su bogati antocijaninima koji imaju svojstvo blagotvornog djelovanja na optok krvi, takve listove pogodno je koristiti kod venske i arterijske cirkulacije te imaju primjenu za tretiranje proširenih vena, umornih nogu i slabe prokrvljenosti 
sjemenke sadrže antioksidantivna svojstva te se od njih izrađuje hladno prešano ulje cijenjeno u kozmetici, blijedozelene je boje i blagog mirisa na vino, a kako uravnotežuje lučenje sebuma kože, lagano je i brzo se upija, vrlo je pogodno za tretiranje masne kože

ZANIMLJIVOSTI

uz pšenicu, ječam i masline, vinova loza je jedna od najstarijih uzgajanih biljnih kultura, najvjerojatnije potječe iz okolice Kaspijskog mora ili južne Europe
lozu su uzgajali i stari Feničani, a s otočja između Azije i Grčke, vinova loza je preko Grčke stigla i na jadranske otoke, Siciliju i na Apeninski poluotok
pouzdano se zna da se loza prije 6.000 godina uzgajala u Egiptu
na prostor današnje Hrvatske ovu je biljku donio rimski car Marko Aurelije, a raširio ju je po cijeloj Panoniji

KOORDINATE: 45,74402° S, 16,61140° I

IZVORI: